23.03.2017.

Prepoznajte artrozu na vrijeme

Artroza je najčešća bolest lokomotornog sustava suvremenog čovjeka!

Ubraja se u skupinu progresivne, degenerativne, kronične bolesti koja primarno zahvaća promjene na hrskavicama zglobova, a sekundarno izaziva promjene na kostima zglobova i mekom tkivu u neposrednoj okolici zgloba.
Struka koristi i naziv osteoartritis, a najčešće zahvaća zglobove, koji imaju zglobnu čahuru i sinovijalnu opnu. U osnovi procesa dolazi do oštećenja (degeneracije) zglobne hrskavice te promjena oblika zglobnih tijela (čašice i glavice) uz stvaranje koštanih trnova, što sveukupno dovodi do deformacije zgloba uz popratnu upale mekih tkiva u neposrednoj blizini zgloba.
Artroza može u konačnici dovesti do invalidnosti i smanjenja kvalitete života pojedinca i njegove obitelji.

Učestalost artroze

Artroza se javlja već u 20. do 30. godini života, a učestalost postepeno raste starošću. Prema statističkim podacima otprilike 8 do 10 posto odrasle populacije Hrvatske (360.000 ljudi) boluje od artroze. Najčešće se javlja na koljenima, kukovima i malim zglobovima šake, u vratnom i grudnom slabinskom dijelu kralježnice, ali se može pojaviti i na gležnju, stopalu, ramenu i laktu. Po nekim istraživanjima promjene artroza javljaju se kod 60% žena i 40% muškaraca između 45 i 65 godina, a preko 70% ljudi starijih od 65 godina imaju simptome artroze. Međutim, radiološki nalazi pozitivni su u 80% populacije starije od 50 godina. U Europi se ne zna točno statistički broj oboljelih od osteoartritisa, dok u Americi pojedini podaci govore o nevjerojatnih 23 milijuna ljudi. Zbog povećavajućeg broja starije populacije te sve većeg postotka rada u sjedećem položaju, uz porast nepravilne i nebalansirane prehrane i prehrambenih navika u zapadnom svijetu, ta brojka će se povećavati i bit će svakim danom sve veći problem općeg zdravlja.

Posebno ugrožena skupina su poslovni ljudi, poduzetnici, manageri, članovi uprava, odvjetnici, stomatolozi, liječnici, arhitekti te informatičari i programeri, koji provode više od 12 sati u sjedećoj poziciji.

Veliki problem u incidenciji ove bolest predstavlja nedostatak prevencije i zapostavljanja liječenja u početnoj fazi bolesti, kada se simptomi neprimjetno ušuljavaju i koji mogu dovesti i do invalidnosti.

Uzroci artroze

To je multifaktorijalna bolest čija progresija ovisi o:
1. OPĆIM FAKTORIMA RIZIKA: spol, dob, genetika, gustoća kostiju, prehrana (način i vrsta unosa namirnica), zanimanje, uvjeti rada, sjedenje…
2. LOKALNIM FAKTORIMA RIZIKA: Skrivena genetika do trećeg koljena, sportske aktivnosti s učestalim povredama i preopterećenjima, bilo rekreativno ili profesionalno bavljenje sportskom aktivnošću, prirođene bolesti i deformacije zglobova i kostiju, prethodna trauma ili ozljeda. Što je veći broj udruženih čimbenika, povećava se i rizik te razvoj osteoartritisa. Iako se najčešći faktor rizika za artrozu navode godine starosti, artroza se javlja i u mlađoj životnoj dobi oko 30 godine života pa i ranije. Vrlo čest uzrok artroze je preveliko opterećenje zglobova, nepravilna i nebalansirana prehrana, fizički rad te cjelodnevno sjedenje.

Nastanku artroze doprinose ozljede i bolesti zglobova kao i genetska predispozicija. Artroza je česta pojava kod sportaša zbog izrazito čestog preopterećenja te učestalih ozljeda kako kod profesionalne tako i rekreativne sportske aktivnosti.

Poznato je da vlaga i hladnoća pogoršavaju stanje kod artroze, zatim nepravilna i neizbalansirana prehrana, poremećaj metabolizma te najvažnije- nedostatak redovitog kretanja.

Rani simptomi artroze

Rane simptome osteoartritisa potrebno je prepoznati, kako bi znali pravovremeno prevenirati progresiju bolesti.

• karakteristična ukočenost zgloba povezana s mirovanjem, osobito sjedenjem.
• Bolovi u zglobu su povezani s gibanjem zgloba, a pri opterećenju zgloba bol se naglo pojačava, npr. ustajanju sa stolice ili kauča, izlazak iz automobila, na samom početku rekreativnog ili profesionalnog vježbanja, hodu po stepenicama, a posebno tijekom cijelodnevnog sjedenja ako to posao zahtjeva.
• Smanjena pokretljivost zgloba, otežan čučanj ili ispružanje i savijanje zgloba
• Zvučni fenomeni od blagog do grubog škripanja ili trenja

Ostali znakovi artroze: javlja se umor, zadebljanje, ponekad izljev u zglobu i slabost okolnih mišića. Umor u zglobovima najprije pri dužem, a poslije i pri kraćem opterećenju.
Subjektivne tegobe i znakove bolesti nemaju svi bolesnici s rendgenski uočljivim znakovima artroze.

Preuzmite Program Artroza Terme Selce

23.03.2017.

Prepoznajte artrozu na vrijeme

Artroza je najčešća bolest lokomotornog sustava suvremenog čovjeka!

Ubraja se u skupinu progresivne, degenerativne, kronične bolesti koja primarno zahvaća promjene na hrskavicama zglobova, a sekundarno izaziva promjene na kostima zglobova i mekom tkivu u neposrednoj okolici zgloba.
Struka koristi i naziv osteoartritis, a najčešće zahvaća zglobove, koji imaju zglobnu čahuru i sinovijalnu opnu. U osnovi procesa dolazi do oštećenja (degeneracije) zglobne hrskavice te promjena oblika zglobnih tijela (čašice i glavice) uz stvaranje koštanih trnova, što sveukupno dovodi do deformacije zgloba uz popratnu upale mekih tkiva u neposrednoj blizini zgloba.
Artroza može u konačnici dovesti do invalidnosti i smanjenja kvalitete života pojedinca i njegove obitelji.

Učestalost artroze

Artroza se javlja već u 20. do 30. godini života, a učestalost postepeno raste starošću. Prema statističkim podacima otprilike 8 do 10 posto odrasle populacije Hrvatske (360.000 ljudi) boluje od artroze. Najčešće se javlja na koljenima, kukovima i malim zglobovima šake, u vratnom i grudnom slabinskom dijelu kralježnice, ali se može pojaviti i na gležnju, stopalu, ramenu i laktu. Po nekim istraživanjima promjene artroza javljaju se kod 60% žena i 40% muškaraca između 45 i 65 godina, a preko 70% ljudi starijih od 65 godina imaju simptome artroze. Međutim, radiološki nalazi pozitivni su u 80% populacije starije od 50 godina. U Europi se ne zna točno statistički broj oboljelih od osteoartritisa, dok u Americi pojedini podaci govore o nevjerojatnih 23 milijuna ljudi. Zbog povećavajućeg broja starije populacije te sve većeg postotka rada u sjedećem položaju, uz porast nepravilne i nebalansirane prehrane i prehrambenih navika u zapadnom svijetu, ta brojka će se povećavati i bit će svakim danom sve veći problem općeg zdravlja.

Posebno ugrožena skupina su poslovni ljudi, poduzetnici, manageri, članovi uprava, odvjetnici, stomatolozi, liječnici, arhitekti te informatičari i programeri, koji provode više od 12 sati u sjedećoj poziciji.

Veliki problem u incidenciji ove bolest predstavlja nedostatak prevencije i zapostavljanja liječenja u početnoj fazi bolesti, kada se simptomi neprimjetno ušuljavaju i koji mogu dovesti i do invalidnosti.

Uzroci artroze

To je multifaktorijalna bolest čija progresija ovisi o:
1. OPĆIM FAKTORIMA RIZIKA: spol, dob, genetika, gustoća kostiju, prehrana (način i vrsta unosa namirnica), zanimanje, uvjeti rada, sjedenje…
2. LOKALNIM FAKTORIMA RIZIKA: Skrivena genetika do trećeg koljena, sportske aktivnosti s učestalim povredama i preopterećenjima, bilo rekreativno ili profesionalno bavljenje sportskom aktivnošću, prirođene bolesti i deformacije zglobova i kostiju, prethodna trauma ili ozljeda. Što je veći broj udruženih čimbenika, povećava se i rizik te razvoj osteoartritisa. Iako se najčešći faktor rizika za artrozu navode godine starosti, artroza se javlja i u mlađoj životnoj dobi oko 30 godine života pa i ranije. Vrlo čest uzrok artroze je preveliko opterećenje zglobova, nepravilna i nebalansirana prehrana, fizički rad te cjelodnevno sjedenje.

Nastanku artroze doprinose ozljede i bolesti zglobova kao i genetska predispozicija. Artroza je česta pojava kod sportaša zbog izrazito čestog preopterećenja te učestalih ozljeda kako kod profesionalne tako i rekreativne sportske aktivnosti.

Poznato je da vlaga i hladnoća pogoršavaju stanje kod artroze, zatim nepravilna i neizbalansirana prehrana, poremećaj metabolizma te najvažnije- nedostatak redovitog kretanja.

Rani simptomi artroze

Rane simptome osteoartritisa potrebno je prepoznati, kako bi znali pravovremeno prevenirati progresiju bolesti.

• karakteristična ukočenost zgloba povezana s mirovanjem, osobito sjedenjem.
• Bolovi u zglobu su povezani s gibanjem zgloba, a pri opterećenju zgloba bol se naglo pojačava, npr. ustajanju sa stolice ili kauča, izlazak iz automobila, na samom početku rekreativnog ili profesionalnog vježbanja, hodu po stepenicama, a posebno tijekom cijelodnevnog sjedenja ako to posao zahtjeva.
• Smanjena pokretljivost zgloba, otežan čučanj ili ispružanje i savijanje zgloba
• Zvučni fenomeni od blagog do grubog škripanja ili trenja

Ostali znakovi artroze: javlja se umor, zadebljanje, ponekad izljev u zglobu i slabost okolnih mišića. Umor u zglobovima najprije pri dužem, a poslije i pri kraćem opterećenju.
Subjektivne tegobe i znakove bolesti nemaju svi bolesnici s rendgenski uočljivim znakovima artroze.

Preuzmite Program Artroza Terme Selce

Vratite se natrag';